Najčešće zimske zamke zbog kojih gomilamo kilograme

0

Potreba za nezdravom hranom tokom zime je posledica zimske depresije, sezonskog afektivnog poremećaja u kom mnogi duge noći krate brzim zalogajima poput slatkiša, kolača i sendviča…

Rešenje je zameniti takve namirnice onim zdravim, poput voća i povrća. Na primer, kuvani hladni krompir sa malo maslinovog ulja i posut bademima produžiće u dugačkim noćima osećaj sitosti.

Istraživanja su pokazala da omega-3 masne kiseline pozitivno deluju na kardiovaskularni sistem, podižu raspoloženje i daju snagu. Malo lososa ili filtrirane sardine posute belim lukom izvrsni su dodaci sendviču. Potrebu za slatkim možete da namirite i šoljicom vruće čokolade koja ukoliko je procenat kakaa veći od 54 odsto podiže nivo HDL holesterola i poboljšava raspoloženje.

Boravak u zatvorenom prostoru

Manjak sunčeve svetlosti zimi uzrokuje pad nivoa hormona serotonina, inače zaslužnog za dobro raspoloženje. U danima kada ne uspevamo da is koristimo nimalo sunčeve svetlosti, mnogi posežu za brzim rešenjima snadbevanja organizma energijom, poput konzumiranja slatkiša ili brze hrane.

Takve zalogaje i uspavano telo metabolizam ne oprašta, pri čemu, osim masnoća koje se talože na kritičnim mestima, naša probava postaje lenja.

Bar 15 minuta dnevnog izlaganja suncu, makar to bili samo lice i ruke povećaće nivo D vitamina u organizmu, a isto dejstvo imaće i žumance ili goveđa džigerica.

Previše gledanja televizije

Istraživanja sprovedena na jednom univerzitetu u Vermontu, u kojima je učestvovalo preko 100 osoba, čija je težina merena po nedeljama tokom mesec dana zimskog perioda donela su zanimljive podatke. Isiptanici su dve nedelje proveli gledajući televizor preko 5 sati dnevno posežući za grickalicama, a potom dve nedelje sa samo 3 sata dopuštenog praćenja programa i bez grickalica.

Dokazano je da su tokom perioda zabrane u proseku sagoreli dodatnih 119 kalorija na dan. Trik je jednostavan – ukoliko odlučite da gledate TV duži period zaposlite bar ruke peglanjem, ili pranjem sudova jer na taj način nećete imati potrebu da uposlite usta.

Nedovoljan unos vode

Zimi smo skloniji tome da, umesto za vodom, u trenucima žeđi posegnemo za raznoraznim nezdravim napicima koji sadrže dosta šećera. To najčešće činimo jer nam hladno vreme smanjuje želju za običnom vodom, ali zaslađena s malo meda ili par kapi limuna, voda može da bude itekako ukusna, a i dalje zdrava.

Ispijanje vode smanjuje želju za masnim namirnicama, a povećava potrebu za voćem i povrćem. Suprotan efekt izazivaju gazirana pića koja povećavaju želju za masnijom i nezdravom hranom koja uzrokuje taloženje suvišnih kilograma.

Zaobilaženje zeleniša na tanjiru

Omiljeno sveže povrće mnogih ljudi, poput krastavca, paradajza, tikvica ili paprika, u zimskom periodu neće se naći na tanjiru jer mu nije sezona, a glavni problem predstavlja to što se, umesto da se nađe zamena, poseže automatski za krompirom i mesom, što je potpuno pogrešno i najviše se da primetiti na kilaži.

I tokom zime mogu se naći niskokalorične namirnice bogate nutrijentima i vlaknima, poput kupusa, prokelja, kelja, brokolija, karfiola, spanaća, tikve, cvekle, šargarepe, bele rotkve, raznih vrsta luka, pečuraka, paškanata, peršuna, itd., a tu je i povrće u zamrzivačima marketa koje, zahvaljujući procesu brzog dubokog smrzavanja, ne gubi svoju hranljivu vrednost.

Izvor: zadovoljna.hr

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.